Povijest

Smještena na južnoj strani otoka Korčule, Brna je stoljećima služila kao izvozna lučica za brodove koji su prevozili vina proizvedena u obližnjoj Smokvici. Proizvodnja i živo u ovim krajevima počinje još u IV st.pr.Krista kada su otok naselili stari Grci i započeli s proizvodnjom vina i maslinova ulja. Proizvodnja se zadržala do današnjih dana, a u novije vrijeme se razvio i turizam kao primarna gospodarska grana. Tisućljećima su se na otoku Korčuli izmjenjivala razdoblja rata i mira, upravljali su razni vladari, postojale različite države i naselja, miješali se jezici i pisma, dodirivale, ispreplitale i spajale kulture i civilizacije, počevši od starogrčke, antičke, mletačke pa sve do današnjih dana. Njihovi su vidljivi tragovi ostali zapisani u ostacima naselja, grobnih humaka i obrambenih gromača, oružja, nakita, keramici i amforama. Povijest Brne povezana je s razvojem mjesta u središtu otoka i srednjevjekovnog grada Korčule. Tijekom srednjeg vijeka svako od tih mjesta imao je svoju luku uz obalu, uz koju su nicala i ribarska naselja.

SMOKVICA

Smokvica je jedno od pet starih naselja na Otoku Korčuli u kojoj je kontinuitet ljudskog življenja neprestan od prapovijesti do danas. Povijest imena Smokvica povezujemo s romanskim nazivom za obližnje lokve sa vodom koje su Smokvici stoljećima darivale život. Iako se naselje sa svojim granicama spominje u Korčulanskom statutu iz 1214. godine, Ilirska Gradina iz drugog tisutljeća p.n.e. te brojne ville rustice iz antičkog perioda dokaz su da život na ovim područjima postojao i mnogo prije. Tijekom povijesti stanovništvo se neprestano moralo boriti protiv raznih osvajača. Na lokalitetu „Krvava ropa“ vodile su se velike bitke protiv turskih osvajača. S razlogom je stara jezgra mjesta nedaleko od crkve Sv. Mihovila nekad bila dobro utvrđena. Crkva Sv. Mihovila je sagrađena na stijeni s koje se pruža pogled na sve glavne putove do Smokvice. U spomen na bitke i ulogu čuvara Smokvice razvila se Kumpanija, viteški ples sa mačevima koji prikazuje borbu mještana protiv osvajača. Danas Smokvica sa Brnom broji 1000 stanovnika, a Smokvičani su kroz vijekove bili i ostali poznati kao vrsni poljoprivrednici tako da se zadržala tradicija proizvodnje vina u nekoliko vinarija, a osim vina u ponudi može se naći kvalitetnih maslinovih ulja, te raznih aromatiziranih likera i rakija. Turizam u Smokvici započinje 1907. godine otvaranjem „konačišta“ i gostionice o čemu svjedoči prva knjiga gostiju, a tadašnji gosti bili su iz Europe uglavnom iz Italije. 1960. godine turizam se polako proširuje na obližnju uvalu Brna. Kulturni i društveni život Smokvice obogaćuju mnogobrojne udruge koje nastoje očuvati smokviške običaje i tradiciju. Osim Kumpanije u Smokvici djeluju starinski plesovi, klape, crkveni zbor, pjevanje po starinsku, limena glazba i mnoge druge udruge, a iz Smokvice su stasali poznati umjetnici, pjesnici, svećenici....

KORČULA

Otok Korčula naseljen je još u pretpovijesti, a prvi pronađeni tragovi života datiraju u staro kameno doba pronađeni u Veloj Spili u Veloj Luci. Prema legendi, otok je naselio trojanski junak Antenor u 12 st.pr.kr. U 4 st.pr.kr naseljavaju ga stari grci, o čemu i danas svjedoči Lumbarajska psefizma - ugovor pisan na kamenu sa imenom svakog doseljenika, koji su otok nazvali Korkyra Melaina "Crna Korčula", odnosno Corcyra Nigra kako je kasnije nazvan u antičko doba. U gradu Korčuli rođen je i najpoznatiji moreplovac Marko Polo, zarobljen 8. rujna 1298 godine u bitci ispred grada Korčule. I danas se može posjetiti njegova rodna kuća i saznati puno o brojnim putovanjima u kojima je sudjelovao, a kasnije i opisao. Otok Korčula i danas obiluje mnogim lokalitetima i podsjetnicima na njegovu burnu prošlost, isprepletenu bitkama i mnogim vladarima ali i onime čime se Korčula posebno ponosi: vinom i kulturon uzgoja vinove loze koja se i danas uzgaja na tradicionalan način, baš onako kako su nas učili naši očevi. Gusto nasađeni vinogradi, nagnuti i terasasti tereni gotovo da ne dozvoljavaju upotrebu mehanizacije, te govore o vremenu kada se s posebnom pažnjom i ljubavi proizvodilo vino.

Go to top